i`
Jéneru iha Timor-Leste | Rekursu Atuál ho Interese

Pagina sira kona-ba jéneru ne’ebé tuir mai dezenvolve ho apoiu husi Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade, Gabinete Primeiru Ministro, Timor-Leste no Irish Aid.

Jéneru iha Timor-Leste

Favór haree mós ami nia página Kolaborasaun ho Komunidade, Organizasaun no Rekursus nian hodi hetan informasaun barak liután kona-ba jéneru iha Timor-Leste.

Hori votasaun ba independensia iha tinan 1999, mudansa ba relasaun jéneru nian buka hetan liuhosi ativismu no advokasia, formulasaun polítika no atividade programa nian. Abordajem komún liu ba kestaun jéneru nian mak hanesan tentaviva ida atu lida ho feto sira nia kondisaun moris. Iha okaziaun sira ne’e mós dala barak mane sira iha tendénsia atu envolve aan iha prátika aprendizajem no sosializasaun, liuliu tanba feto sira mós ezije katak tenke envolve mane sira iha atividade sira ne’ebé relasiona ho jéneru hodi garante transformasaun prazu-naruk nian.

Iha nível formál estadu nian, asaun hodi buka hetan objetivu sira ne’e evidente hosi atividade oin-oin. Porezemplu, buat ne’e evidente iha representasaun komparativa feto sira nian iha Parlamentu ne’ebé makas liután, hosi artigu importante balu iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian (Artigu 17 no 50), no mós hosi estratégia iha Planu Nasionál Dezenvolvimentu kona-ba jéneru ‘mainstreaming’ hodi hamenus kiak. Gabinete Asesoria ba Promosaun Igualdade mós hari tiha ona iha tinan 2001 iha Gabinete Primeiru Ministru nia okos, nune’e mós ratifikasaun ba Konvensaun kona-ba Eliminasaun ba Forma Diskriminasaun Hotu-Hotu hasoru Feto (CEDAW).

Ba liu estadu, organizasaun la governamentál Timór nian no mós grupu komunitáriu barak, ne’ebé mak dala barak servisu hamutuk ho organizasaun internasionál sira, identifika tiha ona mudansa ho relasaun ba jéneru nuda’ar buat ida esensiál ba sira nia servisu.

Atividade importante klibur ida ne’e, ne’ebé hala’o iha nivel estadu, governu no sosiedade sivil hatutan feto sira nia istória naruk ativismu nian iha Timor-leste iha kondisaun funu, kolonialismu no okupasaun nia okos.

Ami nia peskiza buka atu komprende impaktu hosi atividade sira ne’e, buka haree iha ne’ebé no oinsá mak polítika no programa sira hetan susesu, no mós efeitu ka resultadu saida de’it mak hamosu ba identidade jéneru nian iha nivel jerál. Iha hela dezafiu barak. Maske tentativa barak hala’o ona hodi transforma estrutura patriarkál no mós muda natureza relasaun jéneru nian, feto barak sei hetan nafatin limitasaun iha sira nia asesu ba edukasaun, hasoru kondisaun saúde reprodutiva ne’ebé mak ladi’ak, no hasoru problema maka’as hosi violénsia ne’ebé relasiona ba ba jéneru. Mezmu bainhira halo tiha ona mudansa liuhosi polítika estadu nian no lejislasaun, feto barak mak kontinua identifika nafatin nesesidade feto sira nian atu atinje partisipasaun sosiál, ekonómiku no polítiku ho efetividade iha realidade.

Iha tinan 2006 Timor-Leste liuhosi krize polítiku no sosiál ida ne’ebé halo persentajen boot populasaun nian sai deslokadu iha rai laran. Krize ne’e muda ONG barak nia servisu baibain ba resposta umanitáriu no hori prinsípiu kedas sai klaru tiha katak impaktu krize ne’e nian hamosu implikasaun barak kona-ba jéneru.

Ho konsiderasaun ba krisi iha tinan 2006 no prosesu hari nasaun Timor-Leste iha nivel jerál, objetivu ba ami nia peskiza ne’e mak atu aumenta ba matenek ne’ebé iha ona hodi bele komprende oinsá mak ema nia persesaun kona-ba jéneru muda tiha ona ka seidauk. Preokupasaun prinsipál ne’ebé guia ami nia peskiza kona-ba jéneru inklui:

. hakbadan ideia kona-ba nasaun, komunidade, kultura no tradisaun nian ho relasaun ba papél jéneru nian,
. disparidade entre feto no mane sira nia asesu ba podér, rekursu no intituisaun formál sira,
. limitasaun ba feto sira nia mobilidade espasiál tanba preokupasaun seguransa no obrigasaun sosiál sira ne’ebé bazeia ba jéneru, no mós
. Diferensa linguistika, klase, lokál no kulturál nian entre mane ho feto Timór.

Fila ba Leten

Rekursu Atuál ho Interese

Buat tuirmai reprezenta dokumentu sira ho relevánsia partikulár ba tema jéneru iha Timor-Leste. Porfavór haree ami nia pájina Rekursu kona-ba Jéneru hodi hetan lista boot liután kona-ba rekursu sira ne’ebé relevante.

    . Alves, Maria Domingas Fernandes, Beba Sequeira no Laura Abrantes, Hau Fo Midar Hau Simu Moruk, Rede Feto Timor-Leste, Dili, 8 de Marsu 2007.
    . Cristalis, Irena and Catherine Scott, Independent Women: The story of women’s activism in East Timor, CIIR, London, 2006 (see here for details and excerpts).
    . Forum Komunikasi untuk Perempuan Timor Lorosa'e (FOKUPERS), Husi Eventu Inesquecivel Livru Memória: Lian Feto Faluk Durante Krize Politíka 2006, FOKUPERS no Alola Foundation, Dili, 2007.
    . Pride, Natali, ‘Weaving the Country Together: Identities and traditions in East Timor’, East Timor Law Journal, 2006.
    . Trembath, Anna and Damian Grenfell, Mapa ba Lala’ok Buka Igualdade Jéneru: Atividade Ajénsia La Governamentál no Internasionál nian iha Timor-Leste, Globalism Institute, RMIT University, Dili, July 2007, ISBN 978-0-646-47770-1. (Also available in English)
    . Trembath, Anna and Damian Grenfell, ‘Oan Kiak: Women and Independence in Timor-Leste’, Arena Magazine, Issue 83, June-July 2006, pp. 10-12.
    . United Nations Development Programme, Human Development Report 2006 Timor-Leste: The path out of poverty, integrated rural development, UNDP, Dili, 2006.
Fila ba Leten  



Globalism Institute ©Copyright 2006