Tama Fatin
  Kona-ba Ami
  Ami-nia Peskiza
  Tema Peskiza
    Jéneru
    Justisa no Seguransa
    Harii Nasaun
    Komunidade
        Dili
        Venilale
        Fatumean
        Luro
        Lolotoe
        Passabe
        Rekursus
  Akontesimentu
  Kona-ba Timor-Leste
  Kontaktu ho Ami
  Website nia Estrutura
  Buka


















































Distritu Dili

Ho populasaun ida ne’ebé mak liu uitoan ema nain 100,000 [1], sidade Dili tuur iha tasi-ibun no hateke ba norte diretamente ba illa Ataúru no Indonézia nia illa rua Wetar no Alor. Kristu Rei, estatua boot ida Kristu nian ne’ebé hamrik iha globu mundu no hatuur iha foho leten mak domina rohan orientál tasi-sikun nian, no rohan osidentál tasi-sikun nian nakloke ba tasi-sikun ki’ik oan sira seluk no tasi-meti enkuantu iha sidade nia kotuk foho sira ne’ebé loke dalan ba foho-kadoek sentrál nasaun nian mak domina.

Hodi hatutan peskiza hosi Globalism Institute nia programa peskiza kona-ba Sustentabilidade Komunitária no Fonte Inseguransa nian, Dili sai nu’udar peskiza fatin ne’ebé mak hili hosi Global Cities Research Institute, Universidade RMIT nian. Tarefa Global Cities Institute nian mak atu hala’o peskiza multi-dixiplinár ho partisipaun komunidade nian kona-ba prosesu mudansa, tantu pozitivu no problemátiku, hodi projeta maneira moris sustentavel iha sidade oinoin iha rejiaun Ázia-Pasífiku laran.

Peskiza ida ne’e sei hala’o iha Dili durante tempu ida ne’ebé mak liuhosi dezafiu no mudansa boot tebetebes. Ohin loron Dili hasoru problema barak hanesan iha sidade seluseluk; ézudu rurál, dezempregu, krime, planeamentu inadekuadu, infraestrutura no prestasaun servisus kuran. Problema sira ne’e sai aat liu tebetebes tanba funu no ajitasaun sivíl ne’ebé iha nia efeitu devastadór ba infraestrutura sosiál no materiál sidade nian.

Dili sai nu’udar kapitál rai-Timór Portugés nian iha tinan 1769, ne’ebé halo área ponte-kais sai sentru podér nian ba atividade koloniál Portugés nian. Hafoin okupasaun Japoneza durante Funu Mundiál Rua, Portugés sira hahú filafali sira nia kontrole ba territóriu ne’e no kontinua sira nia ukun to’o prinsípiu dékada 1970. Nu’udar konsekuénsia hosi Revolusaun Kravus nian iha sidade Lisboa fulan Abril 1974, Portugés sira hahú retira aan hosi rai-Timór hodi husik dalan naloke ba movimentu nationalista krexente atu la’o hatutuk ba autodeterminasaun.

Hafoin funu sivil badak ida entre grupu polítiku sira ne’ebé haksesuk malu iha Timor-Leste iha fulan Agostu 1975, exérsitu Indonézia invade iha fulan Dezembru. Dili sai filafali kapitál territóriu nian ne’ebé mak hanaran Timor-Timur (baibain końesidu hanesan ‘Tim Tim’), no mós Dili sai fali fatin ne’ebé forsa koloniál foun sira konsentra sira nia podér. To’o tinan 1999, tentativa atu integra territóriu ne’e ba rai-Indonézia nu’udar provinsia 27 falla kompletamente, ne’ebé hatudu liuliu hosi votu maka’as ba independénsia iha dia 30 Agostu 1999 hosi populasaun territóriu nian. Retirada violenta forsa armada Indonézia no milísia sira nian iha tinan 1999 husik infraestrutura materiál Dili nian barak rahun no kuaze populasaun laek.

Tuirfali destruisan ne’e, Dili mantein nafatin nia estatutu nu’udar kapitál iha Nasoins Unidas nia Autoridade Tranzitória ba Timor-Leste ukun laran, estatutu ne’ebé kontinua nafatin hori momentu hetan independénsia totál iha fulan Maiu 2002. Impaktu hosi presensa internasionál durante períodi ida ne’e dramátiku. Dala barak sidade ne’e iha sensasaun nu’udar fatin metropolitanu ida ne’ebé mak ketak, tantu kulturál no materiál, hosi restu nasaun nian. Tentativa barak atu halo reabilitasaun materiál ba sidade rezulta ba restaurasaun ba edifísiu oinoin, liuliu ba edifísiu sira hosi tempu Portugés ho sira nia arku no kór mediterráneu, no mós estrutura burokrátika modernista ne’ebé mak hari durante okupasaun Indonézia. Maibé edifísiu barak ne’ebé mak hetan destruisaun hori 1999 rahun nafatin, nune’e mós ema barak hosi populasaun Dili nian moris iha abitasaun bázika ne’ebé mak hari ho ai no kalen. Nível destruisaun sira ne’e iha tempu liubá aumenta ba ho edifísiu oinoin ne’ebé mak sunu tiha iha tinan 2002, tuirfali ho mós destruisaun naklekar iha tinan 2006. Haree hosi kompleksidade vida sosiál nian iha Dili, ho formasaun sosiál tradisionál no modernu ne’ebé mak kruza malu no mós ho variedade boot influénsia no presaun sosiál no kulturál, peskiza ida ne’e ne’ebé hala’o iha Global Cities Institute nia okos buka atu komprende la’ós de’it dezafiu ne’ebé Dili hasoru nu’udar sidade ida, maibé buka komprende mós relasaun entre kapitál no nasaun restu nasaun nian.

Fila ba Leten

[1] Númeru ne’e hanesan númeru aprosimadu de’it. Bazeia ba Sensu 2004, populasaun reál distritu Dili nian mak ema nain 175,000, maibé númeru ne’e inklui mós populasaun sub-distritu Metinaru, Ataúru no Kristu Rei nian. Númeru 120,000 mak bele ezatu liu karik bazeia ba sub-distritu tolu Dom Aleixo, Nain Feto no Vera Kruz mak konsidera hanesan área ne’ebé mak baibain ema ko’alia dehan Dili nud’udar fatin distintu ida. Maibé, tanba dezlokamentu internu maka’as ema nian ne’ebé mosu hosi krize sosiál no polítika iha tinan 2006, númeru ne’e muda maka’as tiha ona karik.  



Globalism Institute ©Copyright 2006